Već godina dana evo… …kako smo prvi put spomenuli xG i ostale statistike na malo drugačiji način od uobičajenog – te upotrebom istih – analizirali, isecirali, digli na kanal i pregledali neke elemente igre najdražeg nam sportskog kolektiva u galaksiji i šire. Godina prođe… bili frustrirani? – bili, bili sretni? – bili, bili tužni? – bili. Dertli godina bijaše.
Jesmo l’ pametniji – valjda jesmo. Jesmo l’ ljepši – sigurno. Šta ćemo sad… hajmo ono naše…
“Imali smo ih 99% vremena, ostalih 3% su nas koštali utakmice“
Ruud Gullit.
Čudna igra, fudbal – upotreba brojeva u istoj, isto tako. Analitika u fudbalu je blago rečeno još uvijek kontroverzna tema najjednostavnije rečeno jer je to „low scoring sport“, te je samim tim uticaj random faktora veći. Ovo nije stanje sa nekim drugim sportovima, koji su vrlo efikasno uspjeli da pretoče statističke brojeve u stvarni rezultat, no u fudbalu još uvijek nekako je sve na nivou mitova i legendi. Svakako da klubovi koriste brojeve i statistiku na neki način, bilo kad kupuju ili prodaju igrače, biraju taktiku ili rade analize spremnosti igrača – ali još uvijek ne postoji univerzalan svijet statistike u koji možete zakoračiti, te dobiti jednostavne ocjene igrača – kao što je to slučaj recimo u video igricama. Edin Višća – rejting 83, potencijal 83. Neki drugi sportovi su ovo sa druge strane maksimalno iskoristili – prije svega američki bejzbol. Jednostavno zato što je koncept igre takav, iako je timski sport, svodi se na bacača i udarača – 1 na 1, mano a mano – isti preduslovi, isti set akcija… vrlo mjerljivo. Ili košarka, sa 200 koševa po utakmici lako je početi izvlačiti neke patterne. U fudbalu je stvar drugačija – znamo da ne mora pobjediti tim koji ima veći posjed lopte, veći broj dodavanja ili veći broj šuteva, osim toga cijeli niz metrika na timskom nivou ne može biti jednostavno razbijen na doprinose pojedinih igrača. No to ne znači da nećemo probati… opet.
Polusezona opet. Ovaj put drugačija. Dobra vijest je – brojeva imamo mnogo više. Loša vijest je – većina ih je orijentisana na ofanzivni dio – kao da smo wehrmacht, ali samo i isključivo četeres’prve, do drugog oktobra da budemo precizni. Odbrane trenutno „nejma – more bit bidne, ali trenutno nejma“.
Analiza obuhvata prvih devetnaest kola (prvu polusezonu) sezone 2019/20.
Imaš minut?
Ipak, ne počinjemo ofanzivno. Počinjemo sa minutama, igre naravno.
Grafik iznad pokazuje koliko je koji igrač igrao minuta u svakoj utakmici prvog dijela sezone (a da je odigrao barem jedan minut). Obzirom na slikovitost istog, nema potrebe da previše objašnjavam značenje svega. Pažnju ću vam skrenuti na neke interesantnoće koje možemo uočiti.
· Krpić – nije igrao jedino kad je spavao.
· Pavić – rupa od drugog do petog kola, ali poslije toga nezamjenjiv.
· Osmanković – poslije Erića (ok, golman) najveći neprekidni niz nastupa – od prvog do dvanaestog kola.
· Zec A – gubljenje u magli kako sezona odmiče.
· Sipović – Kartone skupio dva puta, jednom u samo tri kola, drugi put izdržao solidnih deset. Da ih nije imao skinuo bi Osmankovića sa liste neprekidnih nastupa.
Pogledajmo sada iste minute pokazane na malo drugačiji način.
Pogledajmo procentualno koliko su vremena pojedini igrači proveli na terenu poređeno sa maksimumom – što u našem slučaju iznosi 1710 minuta (pretpostavka: ne računamo 90+ minute). Također, podijelimo igrače ugrubo prema poziciji (golmani, odbrana, sredina i napad) koristeći klasifikaciju transfermarkta. I na kraju, na osnovu procenata kreirajmo sljedeće kategorije: integralni ili ključni igrači (igrači koji su igrali preko 80% mogućih minuta), važni igrači (60% do 80% vremena), igrači prvog tima (20% do 40%) te periferni igrači (ispod 20% vremena).
Ako pretpostavimo da nam je formacija bila 4-4-2, pogledom na grafik zaključujemo, bez puno muke da bi sastav obično izgledao ovako: Erić, Osmanković, Stevanović, Sipović, Pavić, Sadiković, Alispahić, Bojo, Štilić, Krpić, Veselinović.
Prema navedenoj klasifikaciji, imali smo pet ključnih igrača: Krpić, Erić, Osmanković, Sadiković i Alispahić. Od toga Osmanković, Erić i Sadiković sa ispod dvadeset i pet godina, što bi rekli statistički – nisu dosegli svoje peak igračke godine. Prate ih, gledano po godinama, Pavić i Bojo koji su također imali važno mjesto u timu. Da smo kojim slučajem u Delhiju, a ne u Sarajevu – vjerovatno bi imali iste probleme sa PM česticama i zagađenjem zraka, ali ova petorka ne bi smjela legalno da kupuje i konzumira alkohol. Toliko su „mladi“. Ipak ova petorka je činila jako važan dio ekipe u jesenjem dijelu sezone, te uzevši u obzir godine od njih bi trebali očekivati još više u budućnosti.
Što se tiče odlazaka, as of today, što bi rekli – igrači koji su oficijelno napustili klub su: Krpić, Sipović, Bogičević i Hajdarević. Jedan ključni, drugi važan, treći prvotimac (doduše gotovo pa jedva) i četvrti periferni.
Forverc
Golovi…mmm… ne možeš živjeti bez njih. Ostavimo se minuta, idemo da pogledamo naprijed u napad – udarce, golove, očekivane golove… i šta sve još tu bude.
Analiza obuvata 224 udarca, koja je FK Željezničar uputio prema golu protivnika u prvih 19 kola ove sezone (Realnost je naravno da govorimo samo o 18 kola zbog već poznatog slučaja Schrödingerovog Čelika – i igrat će ligu i neće). Eh sad sjedite…
Prošle godine u ovo doba (isto tako 19 kola) imali smo 124 upućena udarca prema golu protivnika. Dakle ravno 100 šuteva više smo imali u prvoj polovini ove sezone. Da vam ponovim još jednom. Stotinu šuteva više! I još utakmicu manje uz to. Prosječno 12,44 udarca po utakmici. Gotovo duplo više nego li prošle sezone u istom periodu (6,52). I opet se uporedimo sa timovima lige petice – u rangu smo jednog Tottenhama 12,33, Arsenala 11,25, Juventusa 11,86, Rome 12,76, Hoffenheima 12,63 i za nas vječito neugodne Barcelone 12,57. Good… ma šta good, great job.
Ukupni xG svih šuteva je 25.65 (po šansama bi smo trebali dati dvaes’pešest golova) a dali smo 39 golova. Sudeći po ovome, dali smo nemali broj golova iz prilično teških pozicija (Šest komada samo van šesnaesterca).
Posmatrano individualno, slična situacija kao i prošle godine, ali opet bolja. Ali slična. Ali bolja. Kako? Prije svega Krpić – dao 12 golova, xG 6,84 (xG razlika +5.16). Na grafiku iznad imate prikazanog i Krpića sa performansama iz sezone 18/19 u ovo doba godine, vrlo vrlo slično. Konstantan performer. Stvarno smo izgubili ključnog igrača.
Drugi je onaj koji unosi nemir sa xG razlikom od +3,79, treći Alispahić +2,31 te Zajmović sa +1,27. Svi navedeni igrači su dali više golova nego što bi bilo očekivano, uzevši u obzir broj udaraca i pozicije iz kojih su šutirali.
Također, ako govorimo o „potrošačima“ lopti, prošle godine smo imali Veselinovića sa titulom najvećeg, ovaj put je prvo mjesto preuzeo stariji Zec, sa skorom od -2,62 tj. trebao je dati barem 2 gola više (od toga je jedan iz penala protiv Mladosti DK).
Možemo primjetiti da je mlađi Zec, prošle godine (18/19) također imao bolji xG nego li ove, naravno uz mnogo više prilike za igru. Veselinović i dalje u minusu (-0,63) mada je to dovoljno tek za treće mjesto u kategoriji „potrošača“ jer je Ramović sa -1,01 uzeo srebro u jakoj konkurenciji.
Rikverc, malo doduše
Eh, evo nešto novo. Kako smo pričali, i već dugo pričamo i gledamo u xG kao u grah. Ovaj put uvodimo novi pojam – Expected Assist (xA). Šta bi to bilo? Pa logično da bi došli do samog udarca na gol (naravno ne uvijek) potrebno je da igraču koji će to učiniti neko doda loptu prije toga. Recimo, niko se ne divi Ramovićevom namještanju Štilinog gola protiv Slobode, iako je gol proglašen jednim od ljepših u polusezoni. E tu na scenu nastupa xA iliti očekivana asistencija. U suštini, za svaki napravljeni šut koji nosi svoj xG, dodjeljujemo xA igraču koji je dodao loptu prije toga. Na ovaj način dajemo priznanje igračima koji su radili dobra dodavanja, koja su vodila do udarca, iako to nisu svaki put bile stvare asistencije. Ovaj model je naravno daleko od savršenog, jer težina pasa ne zavisi direktno od same pozicije sa koje je igrač šutirao prema golu, ali generalno nam daje uvid u ukupni kvalitet napravljene šanse. Ipak ako igrač pravi veliki xA, to znači da on “kreira” dobre šanse za svoje timske kolege. Ovako ćemo barem malo proširiti opseg analize u sferi napada.
Valjda nije prekomplikovano?
Hajdemo onda vidjeti šta imamo u radnji… ko su onda najbolji očekivani asistenti u timu?
Prvo mjesto i zlatna medalja, Veselinović (xA=3,91). “Potrošač” kažete, ha? Drugo mjesto, i srebrna medalja – Ramović (xA=3,30). Treće mjesto i porcija ćevapa – Štilić (xA=3,26). U top pet su se još ugurali Bojo (1,79) i Zec E (1,67).
Očigledno i “potrošači” imaju svoje mjesto pod suncem, ovaj u timu. Pogledajmo ukupni presjek napadačkih aktivnosti xG vs xA kako bi dobili širu sliku:
Ovako gledano imamo:
· Uragan kategorije 4: Krpić – sav u šutevima, vrlo malo dodavanja.
· Uragan kategorije 3: Zec Ermin (šuter), Veselinović (dodavač), Štilić (pola-pola)
Štilić ustvari ima jako ujednačene ocjene za xG i xA – 3,20 I 3,26. All-rounder što bi rekli.
· Uragan kategorije 2: Ramović (dodavač) i Bojo (Štilić u nastajanju 1,47 vs 1,79)
· Uragan kategorije 1: Sadiković, Pavić, Alispahić, Zec Asim, Osmanković
Zanimljivost je, da iako nije puno igrao, u poređenju sa ranijim sezonama, Zec Asim nije imao nijedno dodavanje koje je vodilo do udarca prema golu.
Zadržimo se još malo oko dodavanja, barem ovih koji su vodili ka udarcu. Ako uzmemo u račun samo igrače koji su imali više od tri “asistencije”, imamo slijedeći dijagram:
Štilić je sedam puta dodao loptu Krpiću za šut a Veselinović pet. Očigledno je Krpić bio centralna tačka ove naše “mreže dodavanja” u smislu onoga koji prima lopte, dok Veselinović radi to isto samo sa druge strane – on dodaje, uglavnom. Možemo primjetiti jako partnerstvo između Zeca i Boje, gdje su međusobno razmjenili devet “asistencija” koje su za rezultat imale šut. Izdvajamo još i Pavića, koji iako nominalno defanzivac ima značajnije učešće u ofanzivnim zadacima kroz ova dodavanja.
With cherry on top
I za kraj, jedinstvena prilika, budite sam svoj gledač brojeva.
Kroz interaktivnu grafiku ispod možete vidjeti više detalja za sve analizirane udarce, a spomenute u ovom tekstu. Odaberite igrača, odaberite poziciju, odaberite lijevu nogu, mouseover za detalje… c’mon in data lovers!
Naprijed Željo, četo plava!
Sead Borovina